Mama i svekrva svake godine spreme razno sjeme biljaka.
Tako je zanimljivo kada stavimo sjemenkicu u zemlju, damo joj kvalitetnu zemlju, gnoj, vodu, sunce…
Najprije se pojavi nježna stabljkica, pa ojača.
Pa se pojavi i perce. Onda velevažno izraste i cvijetić.
I na kraju… predivan plod. Ukusan na 100 načina (jedva čekam sezonu pomidora).
Što je to u sjemenkici što joj “kaže”, sada će se pojaviti stabljika, pa list, pa cvijet, pa plod?
Zar to nije zanimljivo?
U toj sitnoj “točkici” sadržana je cijela rajčica.
Cijeli redosljed. Zna se red. Ne može se prva pojaviti rajčica, pa list, pa stabljika, pa cvijet.
To bi malo čudno izgledalo, zar ne?
Svemir djeluje po zakonima i po redu. U svim područjima.
Nema preskakanja.
U toj sjemenki je sadržan cijeli program.
Mi ne moramo ništa. Samo je njegovati i dati joj dobre uvijete, dobru okolinu.
Isto tako znamo da će iz sjemenke rajčice nastati rajčica. Neće npr. salata.
Ne moramo davati upute sjemenki što bi slijedeće trebala raditi i razviti.
Sad to primijenimo i na nas.
Ljubav mame i tate spojila se u malu sjemenkicu. I eto našeg početka 🙂 .
U toj sjemenkici je sve zapisano. Točan redosljed kada se nešto razvija.
I ako toj sjemenkici damo dobre uvijete, dobre okolnosti, razviti će se u predivnu osobu.
Ne moramo ništa raditi. Ne moramo govoriti što, kada i kako će se razviti.
Sve je već sadržano u tome.
Čudesno, zar ne?!

